Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženim klimatskim promjenama
2020. – 2022.
Voditelj: izv. prof. dr. sc. Josip Rubinić
Suradnici: izv. prof. dr. sc. Igor Ružić, doc. dr. sc. Bojana Horvat, Maja Radišić, Duje Kalajžić
Oprema: CTD Diver, termalna kamera, hidrometrijsko krilo, Plovilo
Opis: Projekt je usmjeren na istraživanje (monitoring i modeliranje) neželjenih posljedica klimatskih promjena u priobalnim krškim vodonosnicima – povećanja saliniteta i temperature vode, pogoršanje kakvoće te pronalaženju mjera prilagodbe. Realizirat će se u razdoblju 2020.-2022. na trima pilot područjima u Hrvatskoj – Jezeru Vrana na otoku Cresu na kome je nositelj aktivnosti Građevinski fakultet u Rijeci, Slivu Bokanjac – Poličnik kod Zadra na kome je nositelj Geotehnički fakultet iz Varaždina, te Blatskom polju na Korčulima na kome je nositelj aktivnosti Hrvatski geološki institut. Građevinski fakultet u Rijeci nositelj je hidroloških aktivnosti na svim trima pilot područjima, za koje Državni hidrometeorološki zavod provodi simulacije budućih klimatskih promjena, a Geotehnički fakultet vodi projekt.
Održiva gradnja nasutih plaža – gradnja novih i povećanje postojećih
2019. – 2023.
Voditelj: Građevinski fakultet u Zagrebu / izv.prof.dr.sc. Dalibor Carević
Suradnici: izv. prof. dr. sc. I. Ružić, doc. dr. sc. N. Krvavica, prof. emeritus Č. Benac, prof. dr. sc. S. Ilić, A. Tadić
Oprema: FARO Focus 3D-X130, DJI Phantom 4 Pro
Opis: Znanstveni projekt kojeg provode Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Lancaster Environment Centre – Lancaster University i financiranje iz Programa „Znanstvena suradnja“ Hrvatske zaklade za znanost, koji je financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Hrvatske šljunčane plaže pod pritiskom su brzorastuće turističke industrije koja zahtjeva povećanje postojećih kapaciteta nasipavanjem žala, a istovremeno trpe utjecaj pojačanih olujnih aktivnosti kao posljedicu klimatskih promjena. Projekt Beachex osmišljen je s namjerom da pruži tehničku podršku za dugoročno dohranjivanje plaža kako bi se postigao održivi porast kapaciteta plaža i smanjio utjecaj klimatskih promjena, a oslanja se na istraživanje i razumijevanje mehanizama erozije i oporavka šljunčanih plaža.
Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima
2020. – 2023.
Voditelj: Vanja Travaš
Opis: Provedbom projekta provode se primijenjena znanstvena istraživanja i razvija se računalni model za učinkovito modeliranje strujanja i širenja onečišćenja u otvorenim vodotocima i obalnom morskom području, s prihvatom riječnih utoka, bujičnih utoka te industrijskih i kanalizacijskih ispusta u obalno morsko područje, uz istodobni razvoj predikcijskog modela mikrobiološkog onečišćenja baziranog na modelima umjetne inteligencije te integraciju modela širenja onečišćenja mikroplastikom u ukupni model.
Računalni model prilagođen je superračunalnom okružju što omogućuje provođenje simulacija visoke rezolucije s ciljem provođenja mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena na prioritetnim ranjivim i trasverzalnim područjima.
Ranjivost obala Kvarnera u odnosu na klimatske promjene i podizanje morske razi
2020. – 2023.
Voditelj: prof. emeritus Čedomir Benac
Suradnici: dr.sc. Igor Ružić dipl.ing.građ, dr.sc. Josip Rubinić dipl.ing.građ., Duje Kalajžić, Andrea Tadić
Oprema: FARO Focus 3D-X130, DJI Phantom 4 Pro
Opis: Jedna od značajnih posljedica klimatskih promjena biti će ubrzan rast morske razine. Povrh toga na obalama Jadranskog mora, pa tako i Kvarnera, mogu očekivati sve učestalije ekstremne plime povezane s olujnim nevremenima (acqua alta). Kumulativni efekt povećanja oborina i uspora mora tijekom ekstremnih plima, mogu prouzročiti poplave na obalama. Do sada je slabo istraženo poznavanje utjecaja tih promjena na obalama Kvarnera pa i hrvatskoj obali Jadranskog mora u cjelini. Obale Kvarnera većim su dijelom stjenovite i stabilne. Prirodni šljunčani i pješčani žali su najranjiviji dijelovi obale, ali su iznimno važni za turizam. Pokrivaju relativno mali dio obala: na području Liburnije 11,5 % , na području Vinodola 13,5 %, na otoku Krku 10,3 %, na otoku Cresu oko 11,2 %, na otoku Lošinju 5,5 %, ali na otoku Rabu čak 20,7 %. Neki žali su razoreni, a drugi se primjetno smanjuju zbog neplanske izgradnje, ali i manjeg transporta sedimenata brojnim bujičnim vodotocima, zbog čega je smanjena prihrane tijela žala.
Cilj ovog projekta je znanstvenim metodama odrediti stupanj ranjivosti obala Kvarnera u cjelini, a posebice područja žala, u sadašnjim klimatskim i oceanografskim prilikama i očekivanim promjenama u slijedećim desetljećima. Ta procjena obavit će se temelju predviđanja globalnih i regionalnih klimatskih modela, prikupljanja i sistematizacije podataka o stanju obala Kvarnera koja najvećim dijelom pripada teritoriju Primorsko-goranske županije. U sklopu terenskih i laboratorijskih mjerenja korist će se oprema laboratorija Građevinskog fakulteta iz projekta razvoja istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci (RISK). Na temelju takovih znanstvenih analiza predložiti će se tehnička rješenja radi umanjiva negativnih posljedica klimatskih promjena. To će biti značajne podloge za integralnim upravljanjem obalnim pojasom.
Procjene utjecaja klimatskih promjena na hidrološku stabilnost zaštićenih jezerskih sustava u krškom području Hrvatske
2020. – 2023.
Voditelj: dr.sc. Josip Rubinić dipl.ing.građ.,
Suradnici: dr.sc. Igor Ružić dipl.ing.građ, prof. emeritus Čedomir Benac, Duje Kalajžić, Andrea Tadić
Opis: Jezera predstavljaju vrijedne i posebno osjetljive vodne resurse, specifične po hidrologiji i ekologiji. To čini procese njihovim upravljanjem vrlo složenim i zahtjevnim. Jedan od problema je okolnost da se jezera za sada promatra i determinira uglavnom kao statičke sustave, sa značajkama koje su imali u povijesnom vremenskom razdoblju. No, za razumijevanje njihova djelovanja, kao i za predviđanje njihova ponašanja u izmijenjenim uvjetima, takve je složene sustave nužno analizirati kao dinamičke sustave – u kontinuitetu razvoja klimatskih i hidroloških procesa i promjena. Nepovoljni utjecaji klimatskih promjena se na većini jezera u Hrvatskoj već zapažaju u vidu smanjenja dotoka i opadanja razina, povećanja temperatura vode ili pak povećanja stupnja zaslanjenosti jezerske vode. To ugrožava njihovu hidrološku stabilnost i ekološku opstojnost. Očekuje da će do kraja ovoga stoljeća takve promjene intenzivirati, pa je za zaštitu jezerskih sustava potrebno osigurati prikladne upravljačke odgovore i rješenja.
U danom projektu, utemeljenom na brojnim prethodnim istraživanjima voditelja projekta svih značajnijih jezera hrvatskoga krša (Vransko jezero na Cresu i kod Biograda, Plitvička jezera, Visovačko jezero na Krki, Baćinska jezera kod Ploča, Jezero kod Njivica), provesti će se hidrološka modeliranja utjecaja klimatskih promjena na vodnu bilancu jezera za više različitih klimatskih scenarija, te procijeniti rizike nepoželjnih posljedica na jezerske sustave i njihovu hidrološku stabilnost. Predviđena je uporaba modela iz domene strojnog učenja – neuronskih mreža i regresijskih stabala odlučivanja koji su se tijekom prethodnih istraživanja pokazali vrlo primjereni za modeliranje takvih složenih nelinearnih sustava. Isto tako, modelirati će se i utjecaji različitih antropogenih količinskih pritisaka (korištenja vode, izvedenih hidrotehničkih zahvata) na takve sustave te moguće mjere adaptacije radi zaštite i prilagodbe jezerskih sustava očekivanim klimatskim promjenama.
Monitoring i analiza dinamike erozije sedrene barijere na Milinom jezeru
2021.
Voditelj: Igor Ružić
Suradnici: doc.dr.sc. Igor Ružić, doc.dr.sc. Josip Rubinić, izv.prof.dr.sc. Ivana Štimac Grandić
doc.dr.sc. Natalija Bede, doc.dr.sc. Nino Krvavica, Maja Radišić, mag.ing.aedif., Jug Drobac, mag.ing.aedif., Duje Kalajžić, Dino Jurišević
Oprema: Elektromagnetsko hidrometrijsko krilo OTT, NAUTILUS 184155 (sa brojačem OTT SENSA Z300), CTD Diver 10 m, Baro diver, digitalni fotoaparat SONY RX100 V, FARO Focus 3D-X130, DJI Phantom 4 Pro
Opis: Ugovorom između NP Plitvička jezera i Građevinskog fakulteta u Rijeci provedene su aktivnosti na uspostavi monitoringa nastalog stanja i mogućih daljnjih promjena, utvrđivanju hidroloških uvjeta pri kojima su se dogodila promjene, kao i utvrđivanje značajki odlomljene sedre i procjenama stabilnosti odabranih barijera.
U sklopu projekta ostvareni su slijedeći rezultati:
- Snimanje i arhiviranje postojećeg stanja Milinog jezera i okolnog područja
- Kvantifikacija nastalih morfoloških promjena oko Milinog jezera na osnovu 3D snimaka
- Odrediti hidrološke i klimatološke prilike koje su dovele do odlamanja sedrene barijere
- Analiza stabilnosti sedrenih barijera Milinog jezera na osnovu snimljene geometrije i laboratorijskih obrada uzoraka sedre
- Preliminarna ocjena statičke stabilnosti na slom barijera Prošćanskog i Kozjačkog jezera
Praćenje i analiza morfoloških promjena nastalih lomom barijere na Milinom jezeru provedeno je od listopada 2018. do studenog 2019. godine. Odrađeno je pet serija mjerenja morfoloških promjena u različitim uvjetima s obzirom na stanje vegetacije i vodostaje. Tijekom mjerenja kombinirano je korištenje 3D skenera, Structure from motion (SfM) fotogrametrije „iz ruke“ i bespilotne letjelice (UAV).